U našoj neposrednoj blizini (u krugu 20 kilometara) nalaze se mnogi kulturni spomenici, muzeji i vidikovci, poput...

Dvorac Mihanović i Terme Tuhelj

Dvorac Mihanović i Terme Tuhelj

U neposrednoj blizini prirodnog kupališta nalazi se barokni dvorac Mihanović koji je jedinstven zbog svoje arhitekture i povijesti. Dvorac je poznat po pjesniku Antunu Mihanoviću, autoru hrvatsku himne koji je boravio u njemu i po kojem je dvorac dobio ime.

Terme Tuhelj, smještene na samom izvoru termalne vode i ljekovitog blata i okružene zelenilom netaknute prirode zagorskih brežuljaka, jedan su od najkompletnijih turističko rekreativnih centara kontinentalnog turizma u Hrvatskoj.


Dvorac Veliki Tabor

Dvorac Veliki Tabor

Veliki Tabor jedan je od najbolje sačuvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske. Gradila ga je plemićka obitelj Rattkay tijekom 16. stoljeća, a ostao je u njihovom posjedu sve do 1793.g. U dvorcu Veliki Tabor nedavno su završili veliki restauratorski radovi nakon kojih otvoren muzej. Uz novootvoreni izložbeni stalni postav možete uživati u ljepoti arhitekture dvorca, osjetiti život prošlosti i poslušati zanimljive priče i legende.


Muzej Staro selo, Kumrovec

Muzej Staro selo, Kumrovec

U Kumrovcu se nalazi Muzej "Staro selo" (Etno-selo Kumrovec), jedinstveni muzej na otvorenom, s očuvanim izvornim seoskim kućama s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Posjetitelji mogu razgledati stalne etnološke zbirke tradicionalnog načina života s kraja 19. st., kao što su: Zagorska svadba, Život mladog bračnog para, Od konoplje do platna, Kovački zanat, Kolarski obrt, Lončarstvo, Od zrna do pogače i dr.


Zelenjak, spomenik hrvatskoj himni

Zelenjak, spomenik hrvatskoj himni

Usred doline na Zelenjaku je podignut spomenik hrvatskoj himni u obliku obeliska visokoga 12,20 m, okruženom šumovitim padinama klanca rijeke Sutle. Spomenik je podigla 24. studenoga 1935., povodom 100. obljetnice himne, Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« i to u čast njenom autoru Antunu Mihanoviću.


Cesargrad

Cesargrad

Sam Cesargrad izvori prvi puta bilježe 1399. godine, premda je zasigurno znatno stariji, vjerojatno građen kao jedna u nizu obrambenih utvrda 12. ili 13. stoljeća. Klanjec se u povijesnim dokumentima prvi puta javlja 1463.godine, a naziv naselja uvjetovao je položaj njegova smještaja – na ulazu u klanac Zelenjak. Krajem 16. stoljeća  Erdody, u dolini Sutle, grade novi, prostraniji i udobniji dvorac koji dobiva ime Novi Dvori Cesargradski. Cesargrad će uglavnom ostati napušten, premda će se još neke županijske skupštine u 19. stoljeću održavati u njemu.


Franjevački samostan i crkva Navještenja Blažene Djevice Marije

Franjevački samostan i crkva Navještenja Blažene Djevice Marije

Velebno zdanje Franjevačkog samostana s crkvom Navještenja Blažene Djevice Marije dali su podići 1630. godine Sigismund i Nikola Erdody. Iako su i samostan i crkva obnavljani više puta, sačuvali su svoj izvorni prostorni i stilski oblik. Klanječka crkva jedan je od prvih ranobaroknih sakralnih spomenika u Hrvatskoj.  


Galerija Antuna Augustinčića

Galerija Antuna Augustinčića

Galerija Antuna Augustinčića izgrađena je 1970. godine i u njoj je izložen stalni postav djela Antuna Augustinčića, rođenog u Klanjcu, koji je svom rodnom mjestu poklonio cijelu umjetničku ostavštinu. U vanjskom prostoru Galerije uređen je park skulptura.

 


Sarkofazi obitelji Erdödy u Klanjcu

Sarkofazi obitelji Erdödy u Klanjcu

Iz 17. stoljeća su dragocjeni sarkofazi bana Sigismunda Erdodyja (1639.), koji je bio položen u kripti svetišta i varaždinskog župana Emerika Erdodyja (1690.) Sarkofazi su rad bečkih majstora koji su radili za kuću Habsburgovaca i izvedeni su u stilu ranobaroknog vremena. Sarkofazi dokazuju društveni status obitelji Erdody u Habsburškoj Monarhiji, a nakon restauracije u Beču, koju je omogućilo Ministarstvo kulture RH, izloženi su rekonstrukciji kripte u podrumu samostana.


Kapelica Sv.Filipa i Jakova

Kapelica Sv.Filipa i Jakova

Kapelica Sv. Filipa i Jakova u Letovčanu Novodvorskom prvi se puta spominje 1802. godine, a nalazi se u prekrasnom prirodnom okružju i do nje se dolazi cesticama na kojima gotovo svako raskrižje ima svoje drveno raspelo i koje prolazi kroz zaseoke s tradicionalnim, danas rijetkim zagorskim kućama.